12.09. – 27.09. 2022., Zajednička izložba Likovnog odjela povodom 25 godina od osnutka Umjetničke akademije u Splitu

Mjesto održavanja: MKC Split

Vrijeme održavanja: otvaranje izložbe 12.09.2022. u 21 h (ponedjeljak)

Dodatne informacije: zajednička izložba Likovnog odjela povodom 25 godina od osnutka Umjetničke akademije u Splitu održat će se u galeriji Multimedijalnog kulturnog centra od 12. do 27. rujna 2022. Odsjeci koji pripadaju Likovnom odjelu su Slikarstvo, Kiparstvo, Film i video, Likovna kultura i likovna umjetnost, Dizajn vizualnih komunikacija, Konzervacija/restauracija.

Prema kustoskoj koncepciji, na izlaganje je pozvan dio umjetnika i autora koji su završili studij na Likovnom odjelu Umjetničke akademije, a danas i dalje aktivno i zapaženo rade, sudjelujući u stvaranju suvremene vizualne kulture u lokalnoj zajednici i šire.

Tema izložbe je Prisustvo i vidljivost. Kustosi: Ivana Vukušić i Božo Kesić

Partnerska ustanova: Multimedijalni kulturni centar (MKC) Split

Nositelji aktivnosti: svi odsjeci Odjela za likovne umjetnosti Umjetničke akademije u Splitu

Kontakt-osoba: Slobodan Tomić, e-mail: stomik60@gmail.com

 17. rujna od 10.00 do 12.00 sati, Dizajnerska početnica, SLAGALICA (STEAM u Splitu – Male biSTre glavice)

Povodom održavanja drugog izdanja Festivala tehnologije i poduzetništva, Split Tech City organizira tjedan besplatnih STEAM radionica za djecu u kojem sudjeluje i Dizajnerska početnica.

Naziv:
SLAGALICA (STEAM u Splitu – Male biSTre glavice)

Vrijeme održavanja: subota, 17.09. od 10:00 do 12:00 sati

Dodatne informacije: Mjesto: Umjetnička akademija, Zagrebačka 3, Split
Uzrast polaznika: predškolci + 1. – 4. razred
Prijave i kontakt: dizajnerskapocetnica@umas.hr
Rok za prijave: petak, 16.09.2022. u 17:00 sati.

Nositelji aktivnosti: Odsjek za dizajn vizualnih komunikacija
Kontakt-osoba: Eleonora Matijašević, dizajnerskapocetnica@umas.hr

Na ovoj će se radionici djeca upoznati s elementima dizajniranja društvenih igara kroz vizualizaciju i oblikovanje zajedničke slagalice (puzzle).

Dizajnerska početnica je program kreativnih radionica za djecu i mlade pod vodstvom profesionalnih dizajnera iz različitih područja djelovanja. Kroz teme koje dizajneri-mentori odabiru u suradnji s voditeljem programa, polaznici i polaznice se na način prikladan svom uzrastu upoznaju s osnovama dizajna, ne samo kao vizualne djelatnosti, već i kao alata za kreativno, konceptualno i kritičko promišljanje svakodnevice. Dizajnersku početnicu organizira Umjetnička akademija u suradnji s Hrvatskim dizajnerskim društvom i uz financijsku potporu Ministarstva kulture i Grada Splita.

Dizajnerske početnice su prilagođene za sve zainteresirane, bez obzira na prethodno znanje i iskustvo.
Radionice su besplatne, a broj sudionika je ograničen.
Radionica se održava kao dio programa pod nazivom “STEAM u Splitu – Male biSTre glavice”

26. rujna 2022., koncert u sklopu Varaždinskih baroknih večeri

Mjesto održavanja: Varaždin

Vrijeme održavanja: 26. rujna 2022. u 20 h (srijeda)

Dodatne informacije:  Na ovogodišnjem festivalu „Varaždinske barokne večeri“ u sklopu projekta „4 akademije“ nastupiti će studenti viole Umjetničke akademije u Splitu. Na programu će biti koncert A.Telemanna za 4 viole.

U klasi prof. Wladimira Kossjanenka nastupaju Marija Bijeleninik, Dora Mitrović, Sara Kudrna i Josip Veselić.

Partnerska ustanova: Varaždinske barokne večeri

Nositelji aktivnosti: Odsjek za gudačke instrumente i gitaru, pročelnik izv. prof. Wladimir Kosjanenko

Kontakt-osoba: waldemaretz@yahoo.com

Otvorenje izložbe je u ponedjeljak, 12. rujna 2022. u 21 sat.

Prema kustoskoj koncepciji, na izlaganje je pozvan dio umjetnika i autora koji su završili studij na Likovnom odjelu Umjetničke akademije, a danas i dalje aktivno i zapaženo rade, sudjelujući u stvaranju suvremene vizualne kulture u lokalnoj zajednici i šire.

Tema izložbe je Prisustvo i vidljivost.

Kustosi izložbe su Ivana Vukušić i Božo Kesić.

Josip Šurlin: Recounting And Times, 40 x 400 x 50 cm

Četvrto međunarodno studentsko biennale pozvalo je mlade umjetnike da budu svoji vlastiti kritičari i svoja vlastita publika, da budu iskreni prema sebi i da sami izaberu ono najbolje što su ikada napravili, svoj najveći hit u bilo kojem mediju i bilo kojoj tehnici. Sudionicima je ponuđena jedinstvena prilika da pokažu najbolje od sebe, da se potpuno razotkriju bez ograničenja i skrupula.

Facebook

Ivan Gundić, Memogram

Leandra Agazzi, Care Less

Leif Hendrik Kauz-Zeller, Melancholia

Marcel Schwittlick, Upward spiral

Martin Moolhuijsen, Infinite jest

Milan Kujundžić, One for a breathless man, one for the observer

Na izložbi u Multimedijalnom kulturnom centru u Splitu, 2021. godine predstavljeno je 29 radova, odabranih između 170 prijedloga studenata umjetničkih akademija iz cijele Europe i nekoliko iz Australije.

Na izložbi u Osijeku bit će predstavljeno šest nagrađenih radova četvrtog izdanja biennala. Prosudbeno povjerenstvo sačinjavali su Vedran Perkov i Josip Šurlin s Umjetničke akademije u Splitu, Tina Vukasović Đaković iz Splita, te Miran Blažek, Domagoj Sušac, Ana Petrović i Krešimir Purgar s Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Grand prix nagradu “Ivan Ladislav Galeta” osvojila je Leandra Agazzi (Zürcher Hochschule der Künste, Zürich) za rad Care Less. Dobitnici jednakovrijednih nagrada su Ivan Gundić (Akademija dramske umjetnosti, Zagreb) za rad Memogram te Marcel Schwittlick (Universität der Künste, Berlin) za rad Upward spiral. Dobitnici posebnih priznanja su Martin Moolhuijsen (Universität der Künste, Berlin) za rad Infinite jest, Leif Hendrik Kauz-Zeller (Staatliche Akademie der Bildenden Künste, Stuttgart) za rad Melancholia te Milan Kujundžić (Akademija umetnosti, Novi Sad) za rad One for a breathless man, one for the observer.

Pobjedničke radove Josip Šurlin opisao je ukratko sljedećim riječima: U prostornoj instalaciji Care Less, Leandra Agazzi istražuje dijalog tehničkih i organskih procesa. Promatrač ulazi u prostor definiran pravokutnom mrežom u centru koje se nalazi organska forma istkana od grančica vrbe. Za umjetnicu ova interakcija promatrača s mrežom i organskom formom označava prijelaz iz rigidnih pravila u senzualno i efemerno – kao povratak kući, povratak nečemu praiskonskom. U radu Memogram, Ivan Gundić prikazuje topljenje slojeva srebra s fotografija njegova obiteljskog albuma. Umjetnik slojeve potom kemijski prerađuje u srebrnu kovanicu, objekt sada lišen monetarne vrijednosti i obilježen intimnom poviješću starih fotografija. Ovaj multimedijalni proces rada svojevrsna je transformacija pamćenja i promjena standarda vrijednosti. Rad Marcela Schwittlicka, Upward spiral (Uzdignuta spirala) serija je od deset voštanih crteža na papiru. Svaki papir prikazuje po jednu spiralu, motiv kojeg umjetnik shvaća kao alegoriju za svoj život, njegove uspone i padove, posebno u periodu COVID – 19 pandemije. Spiralno kretanje zapravo je putanja nalik konstantnoj fluktuaciji emocionalnog i mentalnog zdravlja. Izloženi radovi dio su serije od 144 crteža. Leif Hendrik Kauz-Zeller referira se na poznate prizore melankolije iz povijesti umjetnosti. Njegov rad Melancholia sadrži teme ljudske boli i besmisla prevedene u kontekst našeg vremena. Umjetnik u kompoziciju uključuje mnoštvo motiva pronađenih u današnjem svijetu čime simbolika slike više ne ostaje vezana uz stare diskurse, već počinje reprezentirati suvremene kolektivne brige kao što su pitanja identiteta ili prijetnje ideologija.

Dva prizora, pejzaž i leteći balon, indikativni su za Milana Kujundžića koje on shvaća kao simbole neumorne ljudske potrebe da prirodu podvrgava svom jezičnom sustavu. U radu One dor a breathless man, one for the observer (Jedan za čovjeka bez daha, jedan za promatrača) ispitivan je aspekt jezika i društvenih konvencija estetike ili preciznije: što bi se dogodilo kada bi shvatili da su stvari lijepe jednostavno zato što mislimo da su lijepe – jer im pridajemo takvo značenje? Umjetnikova koncepcija time je svedena na određenu vrstu sinegdohe; potreba za zrakom ekvivalentna je potrebi za lijepim. U interaktivnoj instalaciji Infinite jest (Beskonačna šala) Martin Moolhuijsen kombinira dva različita tipa zvukova – jednog gramofona i drugog programa za izgovaranje pisanih riječi. Pomicanjem gramofonske igle aktivira se spomenuti program koji potom upućuje promatrača da ponovno pomakne i pozicionira iglu. Ove dvije radnje moguće je neprestance izmjenjivati, a time se umjetnik referira na knjigu Davida Fostera Wallacea također naslovljenu Beskonačna šala u kojoj je korišten naizgled beskonačan broj završnih bilješki – nečega što može postati petlja, slično kao i konstantne zvučne izmjene Moolhuijsenove instalacije.

Cilj svih dosadašnjih izdanja biennala bio je predstaviti i promovirati stručnoj i široj javnosti visoku razinu studentskih rješenja u polju umjetnosti suvremenih praksi. Promocija studenata kao nadolazeće snage i potencijala u kulturnim i umjetničkim događanjima na nacionalnoj i međunarodnoj razini trebao bi biti vitalni interes svih nas. Stoga organizatori nastoje proširiti pozitivnu i dinamičnu klimu osječkog i splitskog Sveučilišta, Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku te Umjetničke akademije u Splitu kao važnih točaka kulturno-umjetničke slike na znatno širu hrvatsku i međunarodnu razinu, a u suradnji s istaknutim i referentnim izložbenim prostorima. Na taj način i partnerske institucije bivaju obogaćene atraktivnim kulturnim proizvodom s potpisima pripadnika najmlađe i najkreativnije generacije umjetnika-studenata.

Izložbu pobjedničkih radova 4. Međunarodnog studentskog biennala organizira Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku i Umjetnička akademija u Splitu u partnerstvu s Osječkim ljetom kulture, a moći će se pogledati do 15. kolovoza 2022. u Galeriji Knifer. Izložbu su financijski potpomognuli Studentski zbor Osijek, Grad Osijek, Županija Osječko-baranjska i Ministarstvo kulture RH.

Program Trijenala dostupan je ovdje.

Podsjetimo, Velika nagrada trinaestoga Trijenala Perkovu je dodijeljena za audiovizualnu instalaciju Džungla, koja je danas dio zbirke Galerije umjetnina Split.

Kraj umjetnosti

PIŠE Valentina Radoš

I tako (još jednom) Perkov, vragolastim pogledom i logikom prosvijetljenom apsurdom, proglašava: kraj umjetnosti – živjela umjetnost!

Izložba ovog naslova nalaže nam, ni manje ni više, da popratni tekst započinje svojim krajem. Posljednjom rečenicom, ovdje, na samom početku. Proglašenje krajem, a nekada i smrću, (zapadne) umjetnosti danas, naravno, nije ništa novo ni neutemeljeno ako se bavimo pitanjem što ona (umjetnost) jest i na koji se način razlikuje od drugih aspekata ljudskog bivanja. Jer, ako nešto biva, to znači da može nastati i nestati, a u međuprostoru između tih dviju točaka koje se unedogled izmjenjuju događa se i ono čime se mi ovdje bavimo. I nismo jedini niti smo usamljeni u toj nakani; teoretičari, filozofi, povjesničari… svi su u određenom trenutku tijekom povijesti imali pune ruke posla oko proglašenjā kraja umjetnosti. No, kad se Vedran Perkov odluči nečim baviti, odmah ćemo pretpostaviti da se događa nešto osobno, opsežno i očaravajuće. Prepoznatljiv po radovima otvorenih komunikacijskih kanala koji promatrača uvlače u važne razgovore koristeći kolokvijalizme humora, Kraj umjetnosti zapravo obuhvaća svu opširnost bitka umjetnosti i umjetnika – od kraja pa sve do početka. No, da nas ton njegova narativa ne zavarava – on misli skroz ozbiljno. Jer, kako bismo nešto mogli sagledati u svoj punini, valja dočekati kraj i tek tada donijeti zaključke što to točno jest.

Na zidovima izložbenog prostora na gotovo dvjesto ploča s „uklesanim“ riječima ispisane su zadnje rečenice iz ukupno dvije tisuće pregledanih umjetničkih monografija, kataloga i deplijana, od kojih svaka opisuje život i rad jednog umjetnika. Kao što to s monografijama obično biva, poseban je naglasak stavljen na estetsku/teorijsku/materijalnu valorizaciju i tumačenje (pretpostavit ćemo opsežnog) opusa. Stoga su na zidu poneke rečenice opskurno filozofske, druge lakonične; ima i onih humorističnih te sentimentalno dramatičnih. Okruženi tim crnim pločama sa svečano ispisanim posljednjim rečenicama, poput posljednjih pozdrava, odjednom kao da više nismo u izložbenoj galeriji. Kao da se nalazimo na nepoznatom i nadnaravnom groblju umjetnosti, gdje, dok hodamo, pogledom prelazimo sve te riječi, od kojih svaka na svoj način pokušava nadglasati onu drugu do sebe. Poput dadaističkog recitala, gdje nepoznati „počinitelj“ nasumično izgovara naizgled nepovezane rečenice, koje nakraju ipak prenose dovoljno informacija da nas uljuljaju u (lažnu) sigurnost razumijevanja. Ako netko „dobije“ monografiju, je li to ujedno i potvrda opravdanosti našeg pogleda – kao što su djela mrtvog autora vrjednija od onih njegova živućeg kolege? A što je s umjetnicima koji „nemaju“ monografiju i taj kompendij vlastite vrijednosti? I što je tek s umjetnicima koji ih imaju više od jedne…?

Kao što je prvi dojam pri prvom pogledu bitan za našu želju daljnjeg upoznavanja, tako je i posljednja rečenica bitna za narativ onog što slijedi nakon kraja (čitanja) – taman da je umjetnik i dalje među nama! Možda se od nas, okruženih svim tim pločama, s rečenicama poput uzoraka tkiva izoliranih na mikroskopskom staklu, očekuje da pogledom i čitanjem izoliramo i to neuhvatljivo bistvo umjetnosti? Ili su te crne plohe poput zrcala na koja projiciramo život i sebe, mimeza stvorena u nama o nama? Michelangelo Pistoletto u antologijskom tekstu, koji je sam izdao i tiskao 1967., također u prvim recima teksta iznosi zaključnu izjavu o tome što je osoba koja umjetnost stvara: Kada osoba shvati da ima dva života – apstraktni za svoj um i jedan konkretan, također za svoj um – nakraju ima ili luđaka, koji iz straha skriva jedan od svojih života, a drugi glumi kao ulogu, ili umjetnika, koji nema straha i koji je spreman riskirati oba života.[1] Upravo kao što Pistoletto razbija zrcala ne bi li dematerijalizirao užegle poglede i stavove o tome što umjetnosti i umjetnik zapravo jesu, Perkov razbija monografske kule „objektivne“ istine i prosudbe da bi došao do zadnje rečenice: umjetnik je slobodan sve dok se ne oslanja na očekivano. I, usuđujem se reći – sve dok sam stvara svoj narativ, u neizvjesnom i kontinuiranom iščekivanju svojih zadnjih riječi. Bilo da ih on sam izgovara ili da ih netko drugi o njemu ispiše. I tako nam (još jednom) Perkov, vragolastim pogledom i logikom prosvijetljenom apsurdom, pojašnjava i proglašava: kraj umjetnosti – živjela umjetnost!

[1]  Michelangelo Pistoletto, Famous Last Words, Turin 1967., na: https://studylib.net/doc/8858703/-famous-last-words–by-michelangelo-pistoletto (31. 5. 2022.), (vlastiti prijevod s engleskog, op. a.)

Izložbeni projekt Slikarstvo i mogućnosti slike: generacija 2021. realiziran je u suradnji sa Sveučilištem u Splitu (Sveučilišna galerija), Akademijom za umjetnost i kulturu u Osijeku (Galerija Knifer) i Studentskim centrom Zagreb (Galerija Knifer). Izložba je premijerno održana u Splitu, u Sveučilišnoj galeriji (8. – 18. 3. 2022.), a potom u Osijeku, u Galeriji Knifer (13. 6. – 24. 6. 2022.).

Projekt Slikarstvo i mogućnosti slike izuzetno je važan zbog razmjene znanja i povezivanja mlade umjetničke scene unutar Hrvatske, što završenim studentima olakšava “ulazak” na domaću, ali i inozemnu umjetničku scenu. Drugim riječima, sudionici projekta dobivaju mogućnost za kvalitetan nastavak profesionalnog djelovanja nakon završenog školovanja na Akademiji.

Mia Minigo

Ivona Pupačić

Ivan Jerončić Grba

Ivo Mateljak

Davor Drčelić

Slijeva nadesno: Ksenija Baronica (voditeljica Galerije SC), Ivo Mateljak, Davor Drčelić, umirovljeni profesor Dean Jokanović Toumin, Ivan Jerončić Grba, mentor Vedran Perkov, Mia Minigo, Ivona Pupačić i Josip Šurlin.

Autor svih fotografija: Matija Smuk

Izložba predstavlja diplomske radove studenata Odsjeka za slikarstvo Umjetničke akademije u Splitu u 2021. godini. Na izložbi se prezentiraju radovi petero diplomanata iz klase docenta Vedrana Perkova: Davor Drčelić, Ivan Jerončić Grba, Ivo Mateljak, Mia Minigo, Ivona Pupačić.

Teorijska mentorica svih diplomskih radova je docentica dr.sc. Blaženka Perica. Mentor Fotografije je izvanredni profesor Ivan Kolovrat.

Izložba je premijerno održana u Sveučilišnoj galeriji u Splitu (8. – 18. 3. 2022.), a potom u Osijeku, u Galeriji Knifer (13. 6. – 24. 6. 2022.).

Jedan od ciljeva Odsjeka za slikarstvo Umjetničke akademije Split kontinuirano je predstavljanje studenata i njihovih radova široj publici. Osim na lokalnoj razini, Odsjek za slikarstvo djeluje i na nacionalnoj razini putem izložbi ili likovnih radionic, te drugim vidovima prezentacije ili kolaboracije s ostalim dionicima likovne scene. Jedan od vidova kolaboracije je i ova izložba koja se organizira u suradnji s partnerima: Akademijom za umjetnost i kulturu u Osijeku, odnosno Galerijom Knifer, te Studentskim centrom Zagreb, odnosno Galerijom SC. Cilj ovog projekta razviti je mrežu najmlađih aktera na umjetničkoj sceni, potaknuti razmjenu znanja, informacija i likovnih postignuća.

Projekt je izuzetno važan zbog povezivanja gradova unutar Hrvatske kroz mladu umjetničku populaciju. Sadašnji studenti/diplomanti uskoro će biti nositelji i pokretači društvenih promjena te je bitno pružiti im uvjete za međusobno upoznavanje i povezivanje. U današnjem trenutku brze i virtualne izmjene podataka, potrebno je dati vremena i napraviti prostora za dublju i svrhovitu komunikaciju koja će jednog dana rezultirati vezama između gradova i ljudi, ali i njihovim zajedničkim prezentiranjem van tih granica.

Razmjena znanja i povezivanje mlade umjetničke scene unutar Hrvatske doprinijet će olakšavanju ulaska na domaću i inozemnu umjetničku scenu. Povezivanjem gradova i mladih unutar Hrvatske doprinosi se bogastvu i raznolikosti kulturne i umjetničke scene, koja iz lokalnih okvira, ovim putem, postaje nacionalni projekt. Sudionici projekta dobivaju detaljan uvid u aktualnu umjetničku scenu, njene sudionike, institucije… te samim time i mogućnost za kvalitetan nastavak profesionalnog djelovanja nakon završenog školovanja.

Iz kataloga izložbe

piše: Božo Kesić

Davor Drčelić, Ivan Jerončić Grba, Ivo Mateljak, Mia Minigo i Ivona Pupačić recentno su diplomirali slikarstvo na Umjetničkoj akademiji u Splitu, u klasi profesora Vedrana Perkova. O stvaralačkim mogućnostima ove obećavajuće generacije umjetnika svjedoče dosadašnja skupna i samostalna izlaganja te umjetnički radovi koji su okosnica trenutne izložbe. Predstavljene autore zanimaju teme poput post-panoptizma (pomak sa nadzora i pojedinaca i „javne sfere“ na sveprisutni tehnologijski nadzor „privatne“ i svake druge „sfere“, ali bez prisutnosti ili uz dehumanizaciju subjekta kao njenog središta); „metaverzuma“ (ali kao metaslike – slike o slici – pa i neke vrste onoga što William John Thomas Mitchell naziva hiperikonom); polusvjesnog procesualnog slikarstva koje kroz medij crteža nanovo razotkriva slikovnu „rešetku“ (grid) i iluzionizam kojima „fizička“ slika nikako ne uspijeva umaći; i konačno, reprezentacije ili tumačenja specifičnih pojava u našemu društvu putem osobnih ikonografija ili „likovnih semiotika“.”

Izložba je premijerno održana u Sveučilišnoj galeriji u Splitu (8. – 18. ožujka 2022.), a osječka ju je publika mogla razgledati od 13. do 24. lipnja 2022. godine u Galeriji Knifer. Osječka je izložba realizirana u suradnji s Akademijom za umjetnost i kulturu u Osijeku.

Autori likovnog postava su doc. art. Vedran Perkov i as. Josip Šurlin (Umjetnička akademija u Splitu, Odsjek za slikarstvo). Tehnička realizacija izložbe ne bi bila moguća bez podrške kolega s osječke Akademije: izv. prof. art. Vladimira Freliha, as. Ane Petrović i doc. art. Mirana Blažeka.

Nakon Osijeka, izložba će biti predstavljena u Galeriji SC u Zagrebu (28. lipnja – 9. srpnja 2022.).

Autorica svih fotografija: Ana Petrović

Rok za dostavu fotografija: 15. srpnja 2022.

Više o projektu na stranici Alumni Kluba Odjela za glazbenu umjetnost

Obrazloženje :

˝…upućivanjem na odnos prema arhitektonskoj i industrijskoj baštini dotiče se slojevitosti lokacije nekadašnje tvornice cementa

na zapadnoj obali splitske luke, a na čijem je mjestu šezdesetih godina prošlog stoljeća niknuo modernistički hotel Marjan.

Na lokalnom primjeru autentično (kroz rohbau i fuš estetiku sadašnjeg stanja hotela Marjan i kopije betonskih dekoracija proizvedenih

u toj zaboravljenoj tvornici) ukazuje na širi fenomen nedovoljne brige prema nasljeđu i kulturu ignorancije i zaborava.”

HDLU

Čestitamo!

Izložba Lucie Lukšić Implicatus održana je 6. lipnja 2022. godine. Predstavljeni radovi su magistarski rad na diplomskom studiju Likovne kulture i likovne umjetnosti – specijalizaciji iz grafike.

Izložba je poput svojevrsnog perfomancea ili akcije bila samo na par sati postavljena u jedinstvenom prostoru splitske ribarnice (peškarije).

Umjetnica Lucia Lukšić u svojoj izložbi Implicatus ili „upleteni“ podsjeća na naš suodnos sa morem i promišljanje na posljedice istog. Grafičkom tehnikom kreira radove velikih dimenzija u obliku ptica koje obitavaju uz obalu i riba koje možemo pronaći u Jadranskome moru poput bucnja ili tunja.

Radovi namijenjeni široj publici simbolički su postavljeni u prostor ribarnice poput „proizvoda“ za prodaju, upozoravajući tako na eksploatatorski odnos društva prema moru ali i prirodi općenito.

Izložbu su otvorili mentor, izv. prof. art. Edvin Dragičević, i autorica teksta kataloga, Željka Vuko.

Izložba daje uvid u recentnu studentsku produkciju Odsjeka za slikarstvo Umjetničke akademije u Splitu koji njeguje podržavanje pojedinačnih i raznorodnih umjetničkih pristupa i interesa, kao i u obaviještenost o dominantnim, ali i o novijim teorijskim obzorima u području vizualne kulture, pritom ne gubeći iz vida likovnost kao temelj umjetničkog stvaranja.

Cilj redovitih prezentacija studentskih radova u konkretnom galerijskom prostoru je stjecanje značajnog iskustva prolaskom kroz sam proces realizacije izložbe te njihovo suočavanje s kritičkim pogledom javnosti.

Izložba se otvara u utorak 14. lipnja 2022. godine u 19 sati u Multimedijalnom kulturnom centru (Dom mladih), Savska bb, Split.

Izložba je dio programa obilježavanja 25. godišnjice osnutka Umjetničke akademije u Splitu.

Izložba će biti otvorena do 26. lipnja 2021., svakim danom osim nedjelje i praznika od 17 do 21 sat.

Ulaz je slobodan.

Veselimo se Vašem dolasku!

Pozivnica

Izložbeni projekt Slikarstvo i mogućnosti slike: generacija 2021. predstavlja diplomske radove studenata Odsjeka za slikarstvo Umjetničke akademije u Splitu koji su diplomirali u klasi doc. art. Vedrana Perkova. To su: Davor Drčelić, Ivan Jerončić Grba, Ivo Mateljak, Mia Minigo i Ivona Pupačić.

Teorijska mentorica njihovih diplomskih radova bila je doc. dr. sc. Blaženka Perica, a mentor Fotografije je izv. prof. art. Ivan Kolovrat.

Tekst za katalog izložbe potpisuje as. Božo Kesić.

Izložba je bila premijerno održana u Sveučilišnoj galeriji u Splitu (8. – 18. ožujka 2022.), a nakon Osijeka će biti predstavljena u Zagrebu, u Galeriji SC (26. lipnja – 9. srpnja 2022.).

Mia Minigo, iz ciklusa Ostavljeno po strani, 2020., grafika

Iz kataloga izložbe

PIŠE Božo Kesić

Aktualna izložba dio je višegodišnje izlagačke djelatnosti Odsjeka za slikarstvo Umjetničke akademije u Splitu usmjerene prema osposobljavanju studenata za samostalno izlaganje i za njihovo pozicioniranje na nacionalnoj umjetničkoj sceni.

Davor Drčelić, Ivan Jerončić Grba, Ivo Mateljak, Mia Minigo i Ivona Pupačić recentno su diplomirali slikarstvo na Umjetničkoj akademiji u Splitu, u klasi profesora Vedrana Perkova. O stvaralačkim mogućnostima ove obećavajuće generacije umjetnika svjedoče dosadašnja skupna i samostalna izlaganja te umjetnički radovi što su okosnica trenutne izložbe. Predstavljene autore zanimaju teme poput post-panoptizma (pomak sa nadzora i pojedinaca i „javne sfere“ na sveprisutni tehnologijski nadzor „privatne“ i svake druge „sfere“, ali bez prisutnosti ili uz dehumanizaciju subjekta kao njenog središta); „metaverzuma“ (ali kao metaslike – slike o slici – pa i neke vrste onoga što William John Thomas Mitchell naziva hiperikonom); polusvjesnog procesualnog slikarstva koje kroz medij crteža nanovo razotkriva slikovnu „rešetku“ (grid) i iluzionizam kojima „fizička“ slika nikako ne uspijeva umaći; i konačno, reprezentacije ili tumačenja specifičnih pojava u našemu društvu putem osobnih ikonografija ili „likovnih semiotika“.

Opisi radova i kratke biografije autora dostupni su na ovoj poveznici.