Arheološki muzej u Zagrebu, predmeti oštećeni u potresu koji je pogodio Zagreb 22. ožujka 2020. godine. Fotografija preuzeta s Facebook stranice Muzeja (izvor)

 

Hrvatsku su prošle godine pogodila dva razorna potresa i prouzročila ogromnu materijalnu štetu. Stradale su povijesne građevine u kojima su smješteni muzeji, oštećeno je na stotine muzejskih predmeta. Oštećeni su i brojni sakralni objekti i njihovi inventari. Stradale su i privatne zbirke.

Diljem svijeta potresi uzrokuju velike gubitke, no velik dio tih šteta može se izbjeći preventivnim mjerama koje uglavnom ne zahtijevaju velik trošak i nisu složene.

Ublažavanje šteta od potresa u zbirkama tema je trodnevne mrežne radionice koju organiziraju Odsjek za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu i Muzejski dokumentacijski centar, a koja će se, pod vodstvom američkih stručnjaka Muzeja J. Paul Getty Jerryja Podanyja i McKenzieja Lowryja, održati od 29. studenoga do 1. prosinca 2021. godine na platformi Zoom. Radni jezik radionice bit će engleski. Kotizacija se ne plaća, a prijave su otvorene do 21. studenoga 2021. (https://bit.ly/3k8ek9v)

Radionica Earthquake Damage Mitigation for Collections namijenjena je hrvatskim muzejskim i baštinskim stručnjacima, skrbnicima sakralnih zbirki te akademskoj zajednici – svima onima koji su pretrpjeli štete od potresa, ali i onima koji se nalaze na područjima na kojima rizik od te katastrofe postoji.

Karta epicentara potresa na području Hrvatske (izvor)

Teme koje će se u okviru radionice obraditi osobito su važne za muzejske djelatnike, od ravnatelja muzeja i kustosa do konzervatora-restauratora i muzejskih tehničara. Vrijedi podsjetiti da je u ovom trenutku više od trećine zagrebačkih muzeja, u kojima se čuva 3,5 milijuna, odnosno gotovo 60 % svih muzejskih predmeta Republike Hrvatske, zatvoreno u iščekivanju dugotrajne obnove, a njihovim djelatnicima nakon selidbe građe predstoji planiranje novih postava i čuvaonica. Uvođenje protupotresnih mjera u stalne postave i prostore za pohranu zbirki neizmjerno je važno, a upravo je rad na novim postavima i prilagodbama postojećih dobar trenutak za njihovo planiranje.

Radionica će započeti razmatranjem prirode potresa. Nakon toga govorit će se o procesu određivanja ranjivosti zbirke s obzirom na potres, metodologiji kojom se procjenjuje kako bi predmet mogao reagirati na podrhtavanje tla izazvano potresom i smjernicama za utvrđivanje željene razine upravljanja rizikom. Radionica će obuhvatiti i prikaz praktičnih rješenja za protupotresnu zaštitu, od jednostavnih i niskobudžetnih do tehnološki naprednih sustava.

Predavači imaju višedesetljetno iskustvo s protupotresnom zaštitom zbirki s obzirom na to da je Muzej J. Paul Getty u Los Angelesu, u kojemu su proveli cijeli radni vijek, i sam smješten na izrazito trusnom području te se više od trideset godina bavi istraživanjem i pripremom za slučaj potresa, postavši svjetskim autoritetom kada je riječ o području protupotresne zaštite muzejskih zbirki.

Jerry Podany u Odjelu za konzervaciju-restauraciju antičke umjetnosti Muzeja Getty počeo je raditi 1978. godine, a od 1984. godine do umirovljenja 2016. obnašao je dužnost voditelja Odjela u zvanju konzervatora-restauratora savjetnika. U dva je mandata, od 2006. do 2012. godine, predsjedavao Međunarodnim institutom za konzerviranje-restauriranje povijesnih i umjetničkih djela (engl. International Institute for Conservation of Historic and Artistic Works, IIC), a prije toga bio je i predsjednik Američkog instituta za konzervaciju-restauraciju (engl. American Institute for Conservation, AIC). Nakon umirovljenja nastavio se baviti savjetničkim i predavačkim radom te objavljivanjem radova na temu ublažavanja šteta od potresa. Pokrenuo je niz konferencija u Turskoj, Grčkoj, Japanu, Italiji i Kini posvećenih temi zaštite zbirki od potresa na teritoriju tih zemalja. Autor je knjige When Galleries Shake: Earthquake Damage Mitigation for Museum Collections iz 2017. godine te urednik zbornika Advances in the Protection of Museum Collections from Earthquake Damage. Nakon potresa u Zagrebu i na Banovini Podany je hrvatskim baštinskim stručnjacima i službi zaštite kulturne baštine besplatno pružio savjetodavnu pomoć. Njegovo otvoreno pismo konzervatorima-restauratorima u Hrvatskoj iz travnja 2020. godine možete pročitati ovdje.

McKenzie Lowry stručnjak je za izradu protupotresnih nosača za muzejske predmete. Završio je preddiplomski studij iz područja umjetnosti na Kalifornijskom sveučilištu u Davisu (1985.) i diplomski studij slikarstva i crtanja na Državnom sveučilištu u Washingtonu (1987.). Godine 1997. priključio se konzervatorsko-restauratorskom timu zaduženom za zbirku antičke umjetnosti u Muzeju Getty. Ove je godine (2021.) otišao u mirovinu. Jedan je od pokretača stručnog skupa Mountmakers Forum. Prvi je skup održan 2007. godine, a prošle je godine doživio sedmo izdanje. Lowry je rezultate svojeg rada predstavljao u brojnim izlaganjima u svojoj zemlji i inozemstvu.

Sva pitanja možete uputiti organizatorima mrežne radionice Earthquake Damage Mitigation for Collections dr. sc. Sagiti Mirjam Sunara (Umjetnička akademija u Splitu, Odsjek za konzervaciju-restauraciju) i Dunji Vranešević (Muzejski dokumentacijski centar) na e-adrese sagita.sunara@umas.hr i dvranesevic@mdc.hr.

 

Earthquake Damage Mitigation for Collections:
Mrežna radionica o ublažavanju šteta od potresa u zbirkama

 

Voditelji: Jerry Podany i McKenzie Lowry

 

1. DAN

29. studenoga 2021. (ponedjeljak)
15 – 18 sati

Uvod

Kratak osvrt na prirodu potresa
● Koje sile djeluju i otkud potječu?
● Određivanje osnovnih pojmova (ubrzanje, brzina, pomicanje, magnituda, prirodna frekvencija…)

Određivanje razine opasnosti
● Statistička analiza seizmičke opasnosti (deterministička i probabilistička analiza)
● Najgori scenarij

Reakcija zgrade
● Priroda strukture

Reakcija predmeta
● Pomicanje sa zgradom
● Vibriranje ili „treskanje“
● Ljuljanje ili „šetanje“ (kod ovješenih predmeta: njihanje ili poskakivanje)
● Prevrtanje
● Pad s potporne podloge

● Određivanje ponašanja predmeta

  • zdrav razum
  • modeliranje i testiranje na potresnom stolu
  • računalno potpomognuta analiza
  • Uzročnici oštećenja ili gubitka (vibracija, sudaranje, prenesene sile)
  • Vrste oštećenja (strukturne napukline, deformacija, abrazija)

Rasprava

 

2. DAN

30. studenoga 2021. (utorak)
15 – 17.30

Uvod

Određivanje ranjivosti
● Opasnosti povezane sa zgradom (pregradni zidovi, paneli, stropne ploče, cijevi, vodovi, rasvjetna tijela itd.)
● Kolateralne opasnosti (eksplozije, poplave, klizišta, požari, nedostatak osiguranja, prekid opskrbe električnom energijom, javni neredi)
● Reakcija zbirke: razboritost i malo matematike (kako će se predmeti ponašati u najgorem slučaju)

Teška odluka: stupanj smanjenja ranjivosti
● Relativno kratkoročna priprema za male i umjerene potrese
● Relativno dugoročna priprema za velik, razorni potres
● Koliko je oštećenja i gubitaka prihvatljivo?

Ublažavanje šteta prouzročenih potresima
● Prioriteti: što će ih odrediti

  • vrijednost (npr. novčana, kulturna/religijska, znanstvena…)
  • složenost mjera za ublažavanje koje treba provesti
  • sredstva za provedbu mjera ublažavanja

Praćenje provedbe i revizija projekta
● Održavanje i povećanje napretka

Rasprava

 

3. DAN

1. prosinca 2021. (srijeda)
15 – 19 sati

Izrada protupotresnih nosača (engl. mount): pristupi, metode i materijali

Uvod i osnovna načela (što pokušavamo spriječiti?)

Materijali i reverzibilnost

Oprez s površinama i snagom materijala

Oblikovanje i izrada nosača (pitanje svrhe i estetike)

● Za izloške u stalnom postavu

  • statični nosači, podupirači, držači: vrste i pristupi
  • nestatični: omogućivanje određenog kretanja (klizanje i izolacija baze/postolja)

● Za predmete u čuvaonicama

  • zaštitna ambalaža, pričvršćivanje i povezivanje

Rasprava

 

 

Ovaj je događaj dio programa obilježavanja 25. godišnjice osnutka Umjetničke akademije u Splitu.