obnovljivi izvori

/
HEP vjesnik broj 209 (249)
lipanj 2008.

Korištenje energija Sunca u porastu

Prema istraživanju časopisa za obnovljive izvore energije SYSTÈMES SOLAIRES le journal des énergies renouvelables
(N° 184 – 2008), tijekom 2007. godine u Europskoj uniji instalirano je 1.541,2 MWp fotonaponskih panela. Ukupna instalirana snaga u Europi time se popela na 4.689,5 MWp, što je više od ukupne instalirane snage svih elektrana u Hrvatskoj. Pritom su države predvodnice Njemačka, sa 3.856 MWp (od čega 1.103 MWp u 2007.), Španjolska sa 515,82 MWp (340,82 MWp u 2007.) te Italija sa 100,2 MWp (50,2 MWp u 2007.). Velika većina fotonaponskih sustava priključena je na elektroenergetsku mrežu - cak 99,5 posto odnovoinstaliranih kapaciteta, dok manji dio nije (izolirani otoci, rasvjeta i slično).

Poticajni sustavi – europski motor razvoja
Velikom rastu kapaciteta u Njemačkoj pogoduje stabilnost tarifnog sustava (zajamčenih tarifa), koja investitorima jamci sigurnost ulaganja. Od kolovoza 2004., novodoneseni Zakon o obnovljivim izvorima energije (EEG) obvezuje opskrbljivače električne energije na kupnju električne energije proizvedene iz fotonaponskih sustava. Energija se otkupljuje premaposebnoj tarifi tijekom 20 godina. Tarifa se smanjuje svake godine – 5 posto za sustave vezane za objekte i 6,5 posto za ostale sustave. Tarifa ovisi o instaliranoj snazi sustava. Za sustave, koji se postavljaju na zgrade, tarifa u 2008. godini iznosi između 0,4399 eura/kWh (~3,21 kn/kWh) za sustave iznad 100 kW i 0,4675 eura/kWh (~3,41 kn/kWh) za sustave do 30 kW. Ako je sustav integriran u fasadu objekta, daje se poseban poticaj od 5 euro centa. Za fotonaponske sustave koji nisu dio nekog objekta, već su smješteni na tlu, otkupna tarifa iznosi 0,3549 eura/kWh (~2,59 kn/kWh). Revizija EEG-a se očekuje tijekom idućih mjeseci, a najviše rasprava izaziva godišnje smanjenje tarife.

Španjolska je, sa 515,82 MWp, nadmašila zacrtani cilj od 400 MWp fotonaponskih sustava u 2010. i to cak tri godine ranije. Poticajni sustav, koji je na snazi do rujna ove godine (donesen u svibnju 2007.), propisuje tarife u trajanju od 25 godina. Tarifa se kreće od 0,4404eura/kWh (~3,21 kn/kWh) za sustave do 100 kWp (0,3523 eura/kWh nakon 25 godina) do 0,4175 eura/kWh (~3,05 kn/kWh) za sustave između 100 kWp i 10 MWp te 0,2294 eura/kWh (~1,67 kn/kWh) za sustave do 50 MWp. O novom poticajnom sustavu, koji ce stupiti nasnagu u rujnu ove godine, još se pregovara. Prijedlog iz mjerodavnog ministarstva uključuje model sličan onomu u Njemačkoj – razlikovanje sustava integriranih u zgrade i sustava na tlu. Novi poticajni sustav bio bi na snazi ili do 31. prosinca 2009. ili dok se ne dostigne 1.200 MWpinstalirane snage, što je cilj za 2010. Nakon završetka tog poticajnog sustava, donijet ce se sustav s padajućim tarifama, kao u Njemačkoj.

Susjedna Italija također je zabilježila velik porast na području fotonaponskih sustava. U veljači 2007. godine, u Italiji je uveden novi poticajni sustav za korištenje fotonaponskih panela. Zajamčene tarife variraju ovisno o instaliranoj snazi i ovisno o tomu jesu li smještene nazgradama ili na tlu (slično kao u Njemačkoj). Tarifa se isplaćuje tijekom 20 godina, a kreće se od 0,49 eura/kWh (~2,58 kn/kWh) za sustave integrirane u zgrade kapaciteta manjeg od 3 kWp do 0,36 eura/kWh (~2,63 kn/kWh) za sustave na tlu instalirane snage veće od 20 kWp. Tarifa se godišnje smanjuje za dva posto, počevši u 2009. godini. Takav sustav bit ce na snazi dokse ne dosegne 1.200 MWp. Ukupna instalirana snaga fotonaponskih sustava ograničena je na 3.000 MWp u 2016. godini.

Porast proizvodnje fotonaponskih ćelija u cijelom svijetu
Prema procjenama časopisa PV News, proizvodnja fotonaponskih ćelija povećala se za 51 posto u cijelom svijetu - sa 2.473,7 MWp na 3.722 MWp. Proizvodnja je polarizirana između Europe (28,5 posto) i Dalekog istoka (24,6 posto Japan, 22 posto Kina, 9,9 posto Tajvan),s manjim udjelom SAD-a (7,1 posto). Najveći porast zabilježen je u Kini (od 350,5 na 821 MWp) i Tajvanu (od 169,5 do 368 MWp). Proizvodnja je rasla i u Europi i SAD-u, dok se Japanu po prvi puta dogodila stagnacija. Ipak, ove brojke treba uzeti s rezervom, s obzirom na toda je riječ o procjenama.

Zanimljivo je usporediti brojke na tri ključna tržišta – Europi, Japanu i SAD-u, gdje je vidljiv raskorak između instaliranog kapaciteta (~2.050 MWp u 2007.) i ukupno proizvedenih fotonaponskih ćelija (3.722 MWp u 2007). Premda određena količina ćelija ne može biti puštenau pogon iste godine, razlika od 1.700 MWp ipak je vrlo velika. Postoji mogućnost da dolazi do povremenog dvostrukog brojanja ćelija i modula (sustava). Tako er, ne smijemo zaboraviti da neki proizvođači preuveličavaju brojke, kako bi imali veći tržišni udjel. Ako bismo uzeliu obzir tvrdnju da treba pričekati godinu dana od proizvodnje do instalacije sustava, prema sadašnjim bi brojkama 2008. godina trebala biti vrlo uspješna.

U poletu i europska industrija fotonaponskih komponenta
U 2007. godini, europska industrija fotonaponskih panela nastavila je svoje širenje. Prema nekim podacima, prihodi su se udvostručili u odnosu na prethodne godine: sa 5,7 milijarda eura u 2006. na 9,2 milijarda eura u 2007. godini. Broj radnih mjesta povećao se za75 posto (od 40.000 na 70.000). Čak 10.000 poduzeća se pritom nalazi u Njemačkoj, od čega 80 proizvođača raznih komponenti za fotonaponske sustave. Samo u Njemačkoj je broj zaposlenika porastao sa 30.000 na 40.000 (50 posto u instalaciji, 43 posto u proizvodnjii opskrbi i 7 posto u prodaji). Ukupna investicijska ulaganja u proizvodne kapacitete, uključujući proširenja i modernizaciju, bile su 1,6 milijarda eura, što obuhvaća i 160 milijuna eura za istraživanje i razvoj. Trenutačno je u izgradnji 15 novih postrojenja, s potencijalom od 10.000novih radnih mjesta.

Europski industrijalci pokazali su veliku uvjerenost u daljnji porast tržišta te su najavili povećanje proizvodnje. Povećanje se ne očekuje samo od postojećih poduzeća, već zbog povećanja potražnje u igru ulaze i novi investitori. Europski proizvođači nastavljaju ulaganja u tržišta s velikim potencijalom, posebice u SAD-u. Potencijalni problem daljnjem širenju proizvodnje predstavlja globalna nestašica silicija, najvažnije komponente u proizvodnji fotonaponski ćelija. Upravo je to jedan od razloga visoke cijene fotonaponskih modula.Očekuje se poboljšanje stanja početkom 2009. godine. European Photovoltaic Industry Association (EPIA) procjenjuje da ce proizvodnja silicija biti između 8 i 10000 MWp u 2010. godini.

Poput drugih velikih europskih zemalja, i Hrvatska je uvela poticajne mjere za korištenje obnovljivih izvora energije (od 1. srpnja 2007. godine). Proizvodnja električne energije iz fotonaponskih sustava potiče se sa 2,10 kn/kWh za sustave veće od 30 kW do cak3,40 kn/kWh za sustave manje od 10 kW priključene na električnu mrežu. Trenutačna regulativa jednaka je za sve oblike instalacija (nema razlike između sustava na zgradama i na tlu), a poticajna tarifa ce se isplaćivati za električnu energiju isporučenu u distribucijsku mrežu dok se ne postigne ukupna instalirana snaga fotonaponskih sustava od
1 MW u cijeloj državi.

Proces dobivanja svih potrebnih dozvola za instalaciju fotonaponskih sustava još nije u potpunosti definiran, jer pravilnici propisuju jednaki postupak za sve obnovljive izvore (s nekim dopunama na području vjetroelektrana, hidroelektrana i geotermalnih elektrana), koji se pokazao prezahtjevnim za male „kucne“ investitore. Ipak, postoji nekoliko primjera instaliranih fotonaponskih sustava u Hrvatskoj – solarni krov u Španskom, jedna instalacija u Čakovcu te neke na obali. No, s obzirom na hrvatske potencijale, to je još uvijekrazmjerno malo. Sve te instalacije napravljene su prije donošenja nove regulative i u postupku su stjecanja prava povlaštenog proizvođača, što je preduvjet za dobivanje poticajne tarife.

U Hrvatskoj, također, postoje neki proizvođaći opreme, premda većinu svojih proizvoda izvoze nainozemno tržište.

U budućnosti se očekuje preciznije definiranje procesa dobivanja dozvola, usklađenog izmeđuMinistarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, HEP Operatora distribucijskog sustava te drugih relevantnih institucija, koje bi trebalo olakšati put potencijalnim investitorima i malim kućnim korisnicima.Zajamčene tarife pogoduju ulaganjima investitora.

Zakonska regulativa u Hrvatskoj (popis dokumenata)
Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije
(NN 33/2007 od 28.3. – 1079)

Uredba o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvoraenergije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče
(NN 33/2007 od 28.3. – 1080)

Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije
(NN 33/2007 od 28.3. – 1082)

Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije
(NN 67/2007 od 26.7. – 2048)

Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije
(NN 67/2007 – 2049)

nazad